Smanjuje li pušenje stres? Ne, samo ga hrani

Cigareta koja vas „smiruje“ jedna je od najstarijih laži o pušenju. Zvuči istinito jer olakšanje dolazi brzo, a brzo olakšanje lako se zamijeni za mir.

Mit 1: Cigareta uklanja stres

Ne uklanja stres. Prekida apstinencijsku krizu.

Nikotin potiče oslobađanje dopamina u mozgu, a mozak nauči taj prečac. Zatim razina nikotina padne, a isti taj mozak počne tražiti sljedeću korekciju. Taj pad osjeća se kao napetost, razdražljivost, nemir i tanak sloj alarma nad svakodnevicom. Kad zapalite cigaretu, alarm se na nekoliko minuta stiša. Ljudi to zovu smirenošću. To je samo kraj problema koji je prethodna cigareta pomogla stvoriti.

Smirenom živčanom sustavu ne treba stalna korekcija. Ovisnom treba. Ta je razlika važnija od dima, stolca ili petominutne pauze vani.

Zato se pitanje „smanjuje li pušenje stres“ stalno vraća. Pitanje iznutra zvuči razumno. Tijelo je napeto, ruka poseže za cigaretom, dim dolazi, a pritisak popušta. Ali taj pad nije sloboda. To je samo petlja koja se na trenutak zatvara.

Mit 2: Stres je uzrok, a pušenje lijek

Pravi stres postoji. Rokovi postoje. Napetosti u obitelji postoje. Duga poslijepodneva na poslu postoje. Pušenje se samo ušulja u te trenutke i pripisuje sebi zaslugu.

Znam to jer sam joj i sam godinama pripisivao tu zaslugu. Pušio sam 27 godina, od 19. godine. U najgorem razdoblju pušio sam oko 40 cigareta na dan. U uredu sam imao stol, prozor, mrlju od kave na fasciklu i pepeljaru koja je do podneva uvijek izgledala puna. Kad bi završio težak poziv, ustao bih kao da je cigareta nešto riješila. Nije riješila taj poziv. Samo je prekinula apstinencijsku krizu koja je rasla kroz cijeli razgovor.

To je dio koji ljudi propuštaju kad razmišljaju o pušenju radi smanjenja stresa. Cigareta dolazi nakon napetosti, pa je lako zamijeniti za junaka. U praksi, cigarete i tjeskoba hrane jedna drugu. Nikotin stvara sljedeći pad. Sljedeći pad stvara osjećaj hitnosti. Osjećaj hitnosti posuđuje ime stresa, a cigareta istupa kao odgovor.

Mit 3: Ako vas cigarete ne smiruju, ostajete ranjivi

Ovaj mit opstaje jer ga prva dva mita hrane. Ako je cigareta vaša kočnica, život bez nje zvuči nepromišljeno.

Ali brojevi ne podržavaju tu priču. Sama volja uspijeva u oko 3-5% pokušaja prestanka. Nikotinska nadomjesna sredstva dosežu 10-20%. Lijekovi dosežu do 30%. Čak i najjača kombinacija doseže oko 40%. Ti brojevi ne govore da su ljudi slabi. Govore da uobičajeni savjeti većinu ljudi ostavljaju nedovoljno opremljenima, a onda ih krive kad se napetost vrati.

J. Freeman to je naučio na teži način. Nakon akupunkture, hipnoze, flastera, Allen Carrove knjige, biljnih cigareta i pravila s timerom, nije mu trebala još jedna lekcija o disciplini. Trebalo mu je jasnije objašnjenje onoga što je cigareta cijelo vrijeme radila. Kad se priča o stresu raspala, navika je počela izgledati manje kao utjeha, a više kao sustav koji je stalno slao račun istoj osobi.

Taj širi obrazac je važan. Pušenje ne ulazi u miran život da bi ga poboljšalo. Ono ga samo čini grubljim, a zatim kratku pauzu prodaje kao olakšanje. Mit opstaje jer je ta pauza stvarna. Nedostajući dio je odakle je napetost došla.

Uočiti petlju nije isto što i prekinuti je, ali tu čarolija počinje slabjeti. Ako jednog dana poželite čitati više, J. Freeman piše o mirnom putu u svom vodiču.